Budući da projekt “Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim književnostima moderne” veže suradnja s prof. Tatjanom Jukić s Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, njegovi su se suradnici rado odazvali pozivu da sudjeluju na konferenciji organiziranoj u sklopu projekta “Kulturna povijest kapitalizma” pod njenim vodstvom. Konferencija pod naslovom “A Cultural History of Capitalism” održana je u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu 7. i 8. travnja 2017. Na konferenciji su sudjelovali i Marijan Bobinac, Wolfgang Müller-Funk, Christine Magerski i Jelena Spreicer.
Christine Magerski u svome je izlaganju naslovljenom From “Life-business” to “the Art of life”. A new stage in the history of capitalist culture? iznijela argument da je vrsta znanja koju proizvodi Baumann od fundamentalne važnosti za kulturalnu povijest kapitalizma, jer je njegovo shvaćanje strukturirano upravo tom istom kulturalnom poviješću, što postaje vidljivim naročito onda kada promotrimo Baumanove teze o utjecaju kapitalizma na život pojedinca.
U izlaganju Marijana Bobinca bilo je riječi o transferu industrijske tehnologije iz Engleske u Beč te o vrlo različitim i disparatnim razvojima kapitalizma u Austro-Ugarskoj te o sve većim razlikama između industrijski razvijenog imperijalnog centra i ekonomski zapostavljene periferije, koja u romanu Die Wasserfälle von Slunj austrijskog pisca Heimita von Doderera poprima obrise neobjašnjive kobi.
Nakon Marijana Bobinca, izlaganje je održao i Wolfgang Müller-Funk, koji je close reading analizom djela Josepha Schumpetera i Georga Simmela iznio usporednu analizu dvaju kulturnih matrica kapitalizma.
Osim toga, izlaganje na skupu je održala i Jelena Spreicer, koja je na primjeru romana Der Komet (2014) austrijsko-američkog pisca Hannesa Steina postavila pitanje može li se unutar okvira kontrafaktualne povijesti i parahistoričkog romana otvoriti mogućnost za alternativnu povijest kapitalizma i koje su reperkusije takvog modusa reprezentacije.
