Na 21. kongresu Međunarodne udruge komparatista (ICLA 2016) održan panel “(Post)imperijalni narativi u (srednjo)europskim književnostima moderne”
U sklopu 21. kongresa Međunarodne udruge komparatista (International Comparative Literature Association), održanom od 21. do 27. srpnja 2016. godine na Sveučilištu u Beču, organiziran je panel pod naslovom „Postimperijalni narativi u (srednjo)europskim književnostima moderne“, na kojem su sudionici projekta imali priliku rezultate svojih istraživanja prezentirati međunarodnoj znanstvenoj javnosti na najvećem svjetskom komparatističkom kongresu.
Panel je održan u subotu, 23. srpnja, a otvorio ga je Clemens Ruthner key note izlaganjem pod naslovom „(post)kolonial vs. (post)imperial: Grundsätzliches“ u kojem je bilo riječi o raznim metodološkim pristupima pojmu imperijalnog, kao i o statusu Bosne u Habsburškoj Monarhiji.
Nakon Ruthnerova uvodnika zajedničko su izlaganje na temu postimperijalne melankolije održali Wolfgang Müller-Funk i Johanna Chovanec, pruživši usporedbu prikaza melankolije u austrijskoj i turskoj književnosti.
Nastavak jutarnje sekcije otvorila je Christine Magerski izlaganjem „Fragile Ordnung. Habsburg als Großreich und Großerzählung“, a u istoj je sekciji Marijan Bobinac govorio o Krležinom memoarskom zapisu pod naslovom Pijana novembarska noć 1918. iz 1942. godine, u kojem Krleža govori o događajima koji su se dogodili za vrijeme uspostave Države Srba, Hrvata i Slovenaca. Sekciju je zaključila Jelena Spreicer analizom antihabsburškog mita u romanu Republikanci Marije Jurić Zagorke.
U nastavku je Fatima Festić sa Sveučilišta u Amsterdamu analizirala imperijalne i postimperijalne reference u ciklusu Todesarten Ingeborg Bachmann, a na njeno su se izlaganje nadovezali Davor Dukić s istraživanjem hrvatskog kulturnog sjećanja na Napoleonske ratove i Milka Car analizom repertoara i kulturne politike hrvatskog kazališta za vrijeme Prvog svjetskog rata.
U posljednjoj je sekciji Vahidin Preljević sa Sveučilišta u Sarajevu predstavio genealogiju imperijalne poetike književne grupe “Jung-Wien”, koja je djelovala na prijelazu iz 19. u 20. stoljeća, nakon čega je Svjetlan Lacko Vidulić govorio o povijesti kulturnog transfera djela Dalmatinische Reise Hermanna Bahra. Panel o postimperijalnim narativima zaključila je Ana-Maria Pălimariu sa Sveučilišta Alexandru-Ioan-Cuza (Rumunjska), koja je govorila o psihoanalizi i psihijatriji u prozi Roberta Flinkera.
Osim bogatog programa koji je obilovao izlaganjima na pregršt komparatističkih tema, kongres je nudio i mnoge druge sadržaje, kao što su bile književne večeri s renomiranim autorima s njemačkog govornog područja (poput Christopha Ransmayra i Herte Müller), kao i brojna key note predavanja o relevantnim i aktualnim komparatističkim temama.
Na kraju konferencije, sudionici projekta su održali i prvi kvartalni sastanak u drugoj godini projekta, na kojem su raspravljali o strategiji rada u nadolazećoj godini te isplanirali tiskanje zbornika s radovima s dvaju konferencija na kojima su predstavili rezultate svojih dosadašnjih istraživanja. Također je utvrđeno da će glavna tema istraživanja u novoj godini biti naratološki osvrti na pojam kulture i njenih narativa.